Dan prije Dana državnosti BiH, na sjednici u ZD PSBiH 89. tačka dnevnog reda bila je ratifikacija Ugovora o državnoj granici BiH i Crne Gore. Kada je došla ta tačna na red odjednom su se pokvarili uređaji za elektronsko glasanje kod pojedinih zastupnika, pa su se zastupnici morali izjašnjavati podizanjem glasačkih kartona.

Pored kvara na uređajima za elektronsko glasanje, bio prekinut i video link za prenos sjednice. Za ratifikaciju ugovora glasali su svi zastupnici iz Republike Srpske, jer smatraju da je to završen proces.

“Ja pripadam SNSD-u i glasam u skladu sa politikom moje stranke. Druga stvar, ta procedura je u cjelosti završena, od strane Predsjedništva BiH, od strane nadležne Komisije koja se bavila granicama, dakle u cjelosti je završeno, izuzev neke halabuke koja se desila u posljednji trenutak. Nije bilo uopšte onih koji su bili protiv toga, do pred sam kraj, pred usvajanje. Ja sam tako glasala kako moja politička partija smatra da treba i nemam šta na tu temu da dodam, a najmanje trebam da se nekome pravdam što sam tako glasala”, stava je SNSD-ova zastupnica, Dušanka Majkić.

“Ja sam ogorčen. Mi smo bar deset puta tražili da nas primi Predsjedništvo BiH da čuju našu argumentaciju. Nisu nikada htjeli da nas prime”, tvrdi Suad Kurtčehajić, predsjednik inicijative o o povratu Sutorine i Kruševice u sastav BiH

Za ratifikaciju ugovora glasao je i HDZ, kao i struja SDA koja je stala uz Bakira Izetbegovića, međutim do njihovog komentara nije bilo moguće doći. Također, za ratifikaciju je glasao i koalicioni partner, Radončićev Savez za bolju budućnost.

“To glasanje je izraz onoga što smo mi već u prethodnim postupcima izjasnili se vezano i za rezoluciju”, rekao nam je SBB-ov zastupnik, Fahim Škaljić.

Protiv ratifikacije ugovora glasala je opozicija, odnosno Demokratska fronta, izuzev Željka Komšića koji se nije ni pojavio na sjednici, a prvenstveno je bio zagovornik ideje za povrat Sutorine.

“Ne treba se ratifikovati jer smo mi, osobito Hanka Vajzović imala više inicijativa koje su tražile da se ispitaju neka područja, gdje je gospođa donosila različite karte, pokazivala, tražila od Komisije za granice BiH da dostavi primjerak ugovora da bismo mi delegati imali to na uvid, da vidimo o čemu se u tom ugovoru radi. Za nas je to neprihvatljivo. Komisija za granice BiH nije uradila posao koji se od nje zahtijevao I mi smo stava u DF-u, da je to trebalo biti na arbitraži, da se riješi. Ovako je to sve igra bez granica I mi smo se odlučili da nećemo pokloniti terotoriju BiH tek tako”, rekla nam je Maja Gasal – Vražalica, zastupnica u ZD PSBiH ispred DF-a.

Protiv ratifikacije ugovora bila je SDA-ova struja koja je bila uz bivšeg predsjednika te stranke, Sulejmana Tihića, kao i SDP, BPS i zastupnik iz A-SDA.

– podaci su ekstrapolirani iz izjava troje poslanika, te iz rasprave o dnevnom redu iste sjednice koja je objavljena (24.11.2015. 12:29h)

Ratifikovaše Ugovor, pa na 90. tački dnevnog reda proradiše uređaji za elektronsko glasanje, kao i link za prećenje sjednice uživo.

“Stvorena je politička volja koja nikoga ne sluša, koja je pod kontolu stavila i određen broj medija. U normalnoj državi Parlament ne bi imao 90 tačaka, nego bi imao samo jednu tačku ‘Pitanje Granica’”, smatra Kurtčehajić.

“Vrlo je jasno šta naši parlamentarci poručuju. ‘Mi ćemo raditi šta mi hoćemo, a vi nemate pravo da to znate, niti vas je briga’. Toliko o demokratiji I vladavini ljudskih prava u BiH”, rekao je Alen Mahović, jedan od osnivača inicijativa o povratu Sutorine i Kruševice u sastav BiH.

Zagovornici povrata Sutorine u sastav BiH argumente traže u prošlosti.

“AVNOJ je na svojoj sjednici 25.2.1945. godine rekao da FBiH uzima u granicama iz Berlinskog ugovora, što znači da se uzima sa dva izlaza na more, to jeste Neum i Sutorina”, govori Mahović.

Nakon toga, kako kaže Mahović, nikada nije donesen nikakav pravni akt koji bi dao Sutorinu Crnoj Gori. Poslije dolazi do raspada Jugoslavije i Badinterove komisije koja daje mišljenje, a prema kojoj područje Sutorine pripada Crnoj Gori, ali i sama Badinterova komisija se pozvala na Ustav SFRJ 1974. Godine, koji je rekao da nema mijenjanja granica republika bez njihove saglasnosti i saglasnosti skupštine Jugoslavije. Nakon agresije na BiH i koja je okončana ‘95. godine, BiH počela da pregovara sa susjednim državama o svojim granicama. 2006. godine Crna Gora je dobila nezavisnost i Komisija za granice BiH je krenula u pregovore.

“Naša Komisija za granice nije imala skoro ni jedan put kvorum da bi raspravljala sa crnogorskom Komisijom za granice. To je ogroman proceduralni propust. To je bio sasvim dovoljan razlog da se poništi ovaj prijedlog ugovora o granici”, dodao je Alen Mahović.

Ostao je još Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH da bi procedura bila kompletna. Kada i ukoliko do toga dođe, taj ugovor postaje pravosnažan, dakle, obje države su dužne da ga sprovode.

“Ako prođe na Domu naroda ta ratifikacija, smatramo da je jedina mogućnost koja ostaje Ustavni sud BiH, na kojem smo mi već podnijeli tužbe protiv određenih lica koji su izvršili vid izdaje. Mi se nadamo da bi tu mogao sud da potegne pitanje provjere dokumenata, ličnosti koje su učestvovale u sklapanju ugovora granice između BiH i Crne Gore”, zaključio je Nihad Aličković, član inicijative o povratu Sutorine i Kruševice u sastav BiH.

Novinarka: Merima Druškić
Snimatelj i montažer: Ermin Ljumić