sa prve javne rasprave: neka sud u hagu presudi čija je sutorina

sa prve javne rasprave: neka sud u hagu presudi čija je sutorina

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine organizovala je javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine na kojoj je poručeno da BiH sa Crnom Gorom ne želi da komplikuje odnose ali da o Pitanju Sutorine treba da odlučuje Međunarodni sud.

Članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva, Savjeta ministara, pravni eksperti, kao i predstavnici udruženja građana Bosne i Hercegovine razmijenili su na javnoj raspravi mišljenja o pitanju statusa Sutorine. Pravnici, inženjeri, istoričari, svako u okviru svoje struke, saglasni su u jednom – Sutorina treba da pripadne Bosni i Hercegovini.
Naime, zastupnik Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je Prijedlog Rezolucije o Sutorini kojom traži da to zakonodavno tijelo neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Profesor na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić kaže da je Sutorina najznačajnije državotvorno pitanje još od Dejtonskog sporazuma:
„Jer se radi o jednoj teritoriji koja je BiH protivpravno oduzeta. To je 2. septembar 1945.godine. Crna Gora nije imala pravo, njena Narodna Skupština je donijela odluku da inkorporira u svoj sastav Sutorinu i Kruševicu. Sa aspekta Međunarodnog prava ona se već tada našla u protivpravnoj aktivnosti.“

Kurtćehajić vjeruje da je jedini argument koji će Crna Gora moći da iznese u svoju korist zapravo dosjelost. Naravno ukoliko se slučaj nađe pred Međunarodnim sudom pravde. Vijeće ministara BiH na sjednici početkom novembra 2014. utvrdilo je prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se definiše državna granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu tog ugovora.

Kurtćehajić je na javnoj raspravi istakao da je od izuzetne važnosti tumačenje organa u primjeni a to je internacionalni Sud pravde u Hagu:

„Pa zar mi tražimo nešto drugo, osim da sud u Hagu presudi čija je Sutorina. Ono što je nama važno, jeste da je Crna Gora prema propisima tadašnjeg prava jednostavno napravila protivpravno djelovanje i zato mi imamo pravo da tražimo tu povrat. Mi nećemo da zakomplikujemo odnose sa Crnom Gorom, ako treba Crna Gora da dobije tu teritoriju neka im to da sud u Hagu a ne naš Parlament. Pa da to naš Parlament uradi to bi bilo vrijeđanje naše inteligencije, to se naprosto ne smije desiti.“

Taj problem mora se internacionalizovati smatra Kurtćehajić i kaže da BiH mora donijeti specijalni Zakon prema koem Sutorinu i Kruševicu smatraju sastavnim dijelom Bosne i Hercegovine kako bi prekinuli dosjelost na koju bi se, kako kaže Kurtćehajić, Crna Gora jedino i mogla pozvati.

Magistar Međunarodne politike diplomatije Ajša Telanović pročitala je i pismo podrške inicijativi za povrat Sutorine Bosni i Hercegovini u kojem se traži da Predsjedništvo BiH što prije odbije Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore koji je usvojen 6. novembra prošle godine i ne samo to kaže Telanović:

“Da Predstavnički dom što prije usvoji rezoluciju o Sutorini koju je predložio Bećirović.”

Iz Građanske ekonomske inicijative za povrat Sutorine Alen Mahović istakao je interes Bosne da se potrudi da vrati Sutorinu:

„Ako bi uspjeli vratiti Sutorinu to bi bilo od neprocjenjivog značaja za cijelu Istočnu Hercegovinu koja je sada poluprazna. To bi imalo i bitan strateški interes sa dva izlaza na more i za sve građane BIH ogroman je interes i u smislu gradnje luke jer sada sve robe koje ulaze i izlaze iz naše zemlje idu poreko drugih država.“

Prodekan za studente na Pravnom fakultetu u Sarajevu Merim Serdarević kaže da su svi studenti jednoglasno za povrat Sutorine Bosni:
“Mi kao dobri susjedi trebalo bi da ponudimo arbitrazu nasim susjedima, ako oni to odbiju onda bi trebalo ici sa tuybom. Ako Međunarodni sud kaže da je Sutorina crnogorska, ja je više nikada neću pomenuti.”

Inače poslovnik Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma nalaže da sve diskusije u vidu transkripta idu zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH koji će o tome da odlučuju. Podsjetimo prema ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

Izvor: Antena M

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Time limit is exhausted. Please reload CAPTCHA.